Firma Bionatur Ekopro d.o.o. iz Laktaša još 2018. godine imala je sa stranim investitorom plan da pokrene uzgoj i preradu industrijske konoplje, u međuvremenu je broj takvih firmi porastao, ali posao još nisu počeli.
Zakon, naime, omogućuje uzgoj industrijske konopolje (Cannabis sativa) s ciljem proizvodnje vlakana, proizvodnje sjemena za prehranu životinja, daljnjeg razmnožavanja i prerade sjemena, za šta je firma iz Laktaša i namjeravala da je uzgaja. Međutim, uvoz sjemena za tu vrstu proizvodnje – nije im dozvoljen, iako i za to postoji zakonski osnov, piše Radio Slobodna Evropa.
“Kao mladi privrednik sam se 2018. godine odlučio na registrovanje preduzeća, s obzirom na to da sam sa stranim investitorom imao plan pokretanja biznisa uzgoj i prerada industrijske konoplje (Cannabis sativa), što je po propisima u Bosni i Hercegovini dozvoljeno. Tad smo bili prva firma koja je podnijela zahtjev na prostoru entiteta Republika Srpska. Početkom 2020. već je bilo 12 firmi koje su podnijele zahtjeve za uzgoj i preradu industrijske konoplje, ali još nijedna nije dobila dozvolu“, kaže tridesetdvogodišnji Jovan Pavlović, vlasnik firme Bionatur Ekopro d.o.o. iz Laktaša.
Vlasti u Bosni i Hercegovini još uvijek sjetvenu konoplju tretiraju kao opojnu drogu u šta se ubraja i indijska konoplja (Cannabis indica) za koju se koristi i izraz marihuana.
U Evropskoj uniji dozvoljen je uzgoj i proizvodnja industrijske konoplje koja u sebi sadrži manje od 0,2 posto THC-a. (Tetrahidrokanabinol, glavna je psihoaktivna tvar pronađena u konoplji. Pretpostavlja se da biljci služi za zaštitu od štetočina). U susjednim zemljama Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, ova vrsta konoplja se uzgaja, a u Sjevernoj Makedoniji se osim sjetvene uzgaja i indijska konoplja za medicinske svrhe.
Neuspjesi oko pokretanja biznisa u Bosni i Hercegovini natjerali su Jovana Pavlovića da se uzgojem i preradom industrijske konoplje počne baviti u Srbiji.
“Tamo sam ušao u posao sa proizvođačem koji ima sam blizu 200 hektara industrijske konoplje i koji se time bavi već nekoliko godina. Srbija sama ima oko hiljadu hektara prijavljenih za uzgoj industrijske konoplje”, pojašnjava Pavlović.
Pavlović ne krije razočarenje što se uzgojem i preradom industrijske konoplje ne može baviti u zemlji u kojoj je rođen i živi.
“Preko 20.000 proizvoda se pravi od konoplje i koristi se u skoro svim granama od prehrane do građevinske industrije” kaže Pavlović.
Dozvolu imaju, ali uvesti ne mogu
Pravnim i fizičkim licima uzgoj konoplje (Cannabis sativa) s ciljem proizvodnje vlakana, proizvodnje sjemena za prehranu životinja, daljnjeg razmnožavanja i prerade sjemena dozvoljen je prema Zakonu o spriječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, usvojenom još 2006. godine. Neke od sorti se nalaze i na spiskovima sjemena koje se mogu uvesti.
Međutim, iako postoji zakonski osnov, ovo ne funkcioniše, kaže Đurica Antonić, vlasnik firme Agricola Trade d.o.o. Razboj-Lijevče iz Srpca, opštine na sjeveru BiH), koja je i registrovani uvoznik za sjemenski materijal.
“Sa Bionatur Ekopro d.o.o. iz Laktaša sam se odazvao na saradnju za uzgoj i preradu industrijske konoplje na teritoriji opština Srbac i Laktaši. Sredinom 2018. godine smo već započeli sa podnošenjem upita za dobijanje dozvole za uvoz sjemenskog materijala industrijske konoplje koja je po svim propisima ispoštovana. Ta sjemena se nalaze na sortnoj listi BiH od 2011. godine. Iako smo krajem aprila 2019. dobili i dozvolu za uvoz od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RS, do toga nije došlo”, kaže Antonić.
Sorte koje je dozvoljeno uzgajati, uslove koje mora ispunjavati pravno ili fizičko lice za dobivanje dozvole za uzgoj konoplje, rok važenja dozvole, način njenog izdavanja, te troškove izdavanja pravilnikom propisuje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Antonić navodi kako se sorta konoplje koju su htjeli uzgajati nalazi na listi za koju je to ministarstvo propisalo da je dozvoljen uvoz.
“Goran Perković, direktor Uprave za zaštitu zdravlja bilja BiH nam je odbio uvoz sjemena sorte Helena sa kratkim obrazloženjem da se radi o psihoaktivnim materijama. Ovo je potpuno nelogično, jer se ta ista vrsta konoplje nalazi na sortnoj listi Bosne i Hercegovine”, kaže Antonić.
Bez odgovora iz državnih institucija
Ministarstvo vanjske trgovine BiH i Uprava za zaštitu zdravlja bilja nisu odgovorili na upit RSE zašto se u BiH ne dozvoljava uvoz sjemena i uzgoj konoplje, iako je to omogućeno zakonom.
Dozvolu za uvoz sjemena inače dobili su od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, koje je bilo nadležno da dozvolu izda, jer na držvnom nivou ne postoji ministarstvo poljoprivrede, nego je ova oblast u nadležnosti entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska). Prema pravilniku ministarstva iz RS, konoplja se može uzgajati za proizvodnju vlakana, proizvodnje sjemena, za ishranu životinja i za laboratorijske i naučne svrhe.
“Kad je u pitanju sjeme, imamo osam sorti konoplje koje su upisane u sortnu listu BiH, a mi kao nadležno ministarstvo izdajemo dozvolu za uvoz sjemena. Takozvanu D dozvolu koja je potrebna za carinu na granici izdaje Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja koje se nalazi u okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH”, kaže za RSE načelnik Odjeljenja za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Saša Lalić.
To ministarstvo je krajem decembra ove godine usvojilo novi pravilnik o načinu postupanja sa konopljom, a kojim bi se svim zainteresovanim trebao pojednostaviti postupak od nabavke sjemena do uzgoja.
Korak ka uvozu bez prepreka
Saša Lalić navodi da bi ovaj novi pravilnik koji je djelomično usklađen sa evropskom regulativom trebao da stupi na snagu već početkom 2021, nakon objavljivanja u službenom glasniku RS.
“Nakon stupanja ovog pravilnika ne bi trebao da postoji bilo koji razlog da neko pravi problem. Svaki poljoprivredni proizvođač koji se obrati našem ministarstvu, a ispuni uslove u skladu sa ovim pravilnikom, ne bi trebao da ima problema. Smatram da uslovi nisu nešto zahtjevni. Svaki proizvođač koji se želi baviti proizvodnjom dobit će od nas odobrenje, poslije toga će dobiti dozvolu da uveze sjemena i nema više nijednog razloga da mu bilo ko pravi više bilo kakav problem po pitanju uvoza. Uprava za zaštitu zdravlja bilja BiH je samo nadležna i ima obavezu da izda D dozvolu za uvoz sjemena konoplje koje se nalazi na sortnoj listi“, dodaje Lalić.
U drugom bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BiH još nema ni zakonske osnove za uzgoj konoplje.
“Mi smo kolegama iz ministarstva poljoprivrede Federacije BiH , predlagali da budemo djelomično ili skroz usklađeni i preporučili smo im da vide kako smo mi to uradili”, kaže Lalić.
Konoplja je sredinom 20. vijeka međunarodnim konvencijama proglašena opojnom drogom u mnogim zemljama. Sedamdeset i tri države su potpisale dokument, kojim su konoplju, u to vrijeme značajnu industrijsku sirovinu, pretvorili u nelegalnu drogu.
Početkom decembra 2020., na osnovu preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, Komisija za narkotike UN-a odstranila je kanabis sa liste najopasnijih droga usvojene konvencijom 1961. godine.
U cijeloj zapadnoj Evropi konoplja je dekriminalizovana, osim u Francuskoj. U Sjedinjenim Američkim Državama uvođenjem zakona o oporezivanju uzgajivača, veliki broj država je legalizovao uzgoj i prodaju svih vrsta konoplje. Samo 20 saveznih država još nije donijelo zakon o legalizaciji.
Nema komentara