Divlje deponije su ogroman ekološki problem u svim gradovima u Bosni i Hercegovini, a jedan od osnovnih razloga zbog kojih su nastale je neadekvatni sistemi odvoza smeća u lokalnim zajednicama. Ekolozi nameću nekoliko rješenja, a doprinos mogu dati i građani formiranjem ličnih kompostara.
Od ukupnih količina otpada u Bosni i Hercegovini iznad 40 posto podliježe pod organski, koji uglavnom nastaje u domaćinstvima prilikom pripreme hrane, piše Klix.ba.
Kako bi se količine takvog otpada smanjile, ekolozi preporučuju lične kompostare, koje se na vrlo jednostavan način mogu formirati u dvorištima porodičnih kuća ili vikendica.
“Ukoliko bismo iz svog miješanog otpada izdvojili samo organski, napravili bismo veliki iskorak u očuvanju okoliša, jer bismo količine ukupnog otpada smanjili za 40 posto. Potrebno je da u dvorištu iskoristimo decentralno mjesto na koje bismo odlagali organski otpad, odnosno skuhanu hranu koju potom bacamo. Iz tog otpada dobili bismo humus koji bismo mogli koristiti za vrt, odnosno uzgoj cvijeća ili u uzgoju voća i povrća. Na ovakav način dobili bismo duplu korist, jer ne bismo stvarali otpad, a koristili bismo ga za svoje potrebe”, kaže za Klix.ba direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle Džemila Agić.
Neuređen sistem
Neuređen sistem u općinama i gradovima po pitanju prikupljanja i deponovanja otpada doveo je do sve većeg formiranja divljih deponija koje predstavljaju potencijalni rizik za zdravlje stanovništva u Bosni i Hercegovini.
“Veliki broj građana u Bosni i Hercegovini nije uključen u sistem redovnog odvoza otpada, a samim tim oni dolaze u iskušenje da ga ilegalno odlažu i to u velikim količinama. Također, imamo i loše sisteme odvoza otpada, a oni građani koji ga plaćaju nisu informisani kada se vrši odvoz kabastog i građevisnkog otpada te ga odvoze na ilegalne deponije, stvarajući ekološki problem, zagađujući tlo, vode i zrak”, ističe Agić.
Ovaj problem posebno je izražen u Tuzlanskom kantonu, gdje otprilike 60 posto građana plaća odvoz otpada, a svi ostali ilegalno ga odlažu, bilo da ga spaljuju, zakopavaju ili bacaju upravo na ilegalne deponije.
Jedno od rješenja koje se nameće od lokalnih zajednica je formiranje regionalne deponije, ali je pitanje koliko one finansijski mogu izmoći takav projekat.
“Regionalna deponija će dovesti do ispravnog načina odlaganja otpada, ali nikako neće riješiti problem divljih deponija. Rješenje problema je uvođenje svih u sistem plaćanja i redovnog odvoza otpada, a onda i uz adekvatno djelovanje inspekcija koje će kažnjavati one koji ga na divljim deponijama nastavljaju odlagati”, smatra Agić.
Shodno broju divljih deponija u BiH slobodno se može reći da građani nisu osvješteni o negativnom utjecaju ovakve vrste odlagališta prije svega po zdravlje stanovništva, a onda i na okolinu.
“Mi ne možemo čekati na svijest građana. Upravljanje komunalnim otpadom je u nadležnosti gradskog, odnosno općinskog nivoa. Postoje službe i nadležne inspekcije koje moraju napraviti dobar, uvezani sistem, ljudima pokazati kako trebaju odlagati otpad, pružiti im uslugu njegovog odvoza, a uz to im nametnuti i obavezno plaćanje odvoza smeća”, smatra Agić.
U cilju podizanja svijesti o očuvanju okolišta i važnosti pravilnog odlaganja otpada u većini gradova u BiH ekološka udruženja dosad su realizirala veći broj projekata, koji su rezultirali i postavljanjem specijalnih kontejnera iz kojih se po ispražnjavanju, ambalaže i razni uređaji mogu koristiti u procesu recikliranja.
Nema komentara